Priča o vinu

Poznati pisac Ernest Hemingvej jednom reče: „Vino je jedno od najvažnijih i najprirodnijih stvari civilizacije koje su dovedene do savršenstva.“ – a mi bi se složili s njim. Ova savršena vina nose porijeklo iz sjeverne Austrije, tačnije iz pokrajine Burgenland. Tajna izvrsnog vina je u tome da su stvarana sa velikom pažnjom i ljubavlju, i obaziranjem na različite ukuse potrošača. Našim čulima okusa i mirisa treba omogućiti da se razvijaju i prepoznaju najrazvnovrsnije arome zbog čega nudimo razne sorte vina u sklopu našeg sortimenta: od izvorne sorte Grüner Veltliner koja se pije mlada i stiče sve veću popularnost zbog osvježavajućeg efekta, preko sorti Zweigelt, Welschriesling, Muskat Ottonel, Sauvignon Blanc, Blaufränkisch, Pinot Noir, Pink rose i Sankt Laurent, sve do desertnih vina Beerenauslese, Trockenbeerenauslese i Eiswein ili ledenog vina.

Kako bi omogućili potrošačima da na prvi pogled razlikuju različite sorte vina: bijelo, crveno i roze, ZANTHO je osmislio etikete različitih boja. Osim toga, ono što ova vina razlikuje od svih ostalih nije samo njihov ukus i izgled, već i autentičnost naziva koje je u današnjim procesima globalizacije u svijetu vina od visokog značaja.

ZANTHO

Šta znači riječ „zantho“?

Prvi pomen riječi „zantho“ datira u daleku 1488. godinu i odnosi se na stari mađarski pojam koji označava „njiva, poljoprivredno zemljište“  ili „tvrdo, kamenito tlo“.

Drugo značenje riječi, „zantho“ je naziv za rijetkog šumskog guštera koji živi na području Panonske nizije i predstavlja zaštitni znak vinarije Zantho.  Zantho ili “zootoca vivipara pannonica“ simbolizuje porijeklo i tradiciju, kao i povezanost sa prirodom. U prijevodu: Zantho vinarije se ne bave isključivo uspijevanjem vinove loze, već i očuvanjem životne sredine živih bića koja nastanjuju ovo područje. Ova vrsta guštera je hladnokrvna, zbog čega joj je, baš kao i vinovoj lozi potrebno toplo zemljište, bogato kamenjem.

ZANTHO vinogradi

Može se reći da su prava austrijska vina ona što se „prelivaju“ preko juga. ZANTHO vinogradi se nalaze u blizini mađarske granice u mjestu po imenu Andau, ili kako ga Mađari još nazivaju „Mosontarcsa“, i ubraja se u jedno od najtoplijih mjesta u Austriji u kojima su zapamćene rekordne temperature. Vinogradi se prostiru na 80 hektara od kojih je najveći  „Seewinkel“. Zbog savršenih uslova za uzgoj vinove loze odnosno izuzetno povoljne kontinentalne, „panonske“ klime, rijeke Dunav i jezera koja okružuju ovo područje, i tla bogatog mineralima i gvožđem, razvoj vinske kulture je na zavidnom nivou.

Cilj vinarije ZANTHO je tradicionalna proizvodnja kvalitetnih vina od domaćih sorti vinove loze u skladu sa prirodom, kao i usklađivanje cijene i kvaliteta vina. Zbog ove filozofije ukupno se izveze 50% proizvedenih vina, a godišnje se proizvede ukupno 600 000 hiljada flaša.

Može se reći da iza imena „ZANTHO“ stoji kvalitet, znanje, tradicija i najfinija vina iz austrijskih sorti vinove loze. Ova vina se proizvode pomoću tradicionalne metode u saradnji sa dva poznata vinara po imenu Josef Umathum i Wolfgang Peck. Ovaj projekt označava se kao savršena simbioza dugogodišnjeg iskustva, najbolje tehnologije i savršenih prirodnih uslova.

Od 2007. godine ZANTHO ispunjava najviše standarde kada je riječ o kvalitetu vina, a među kojima su sertifikovani ISO, BRC i IFS standard. ZANTHO je jedna od rijetkih vinarija u cijeloj Evropi koja se dobrovoljno obavezuje na ovu zahtjevnu i skupu proceduru koja podrazumijeva najstrožu provjeru kvaliteta i bezbjednosti vina. Zanimljiv podatak je da svaka flaša vina ima svoj lični životopis od samog nastanka, te je moguće pratiti njen put od parcele sve do vinskog podruma.

Glavni akcent je stavljen na proizvodnju tradicionalnog crvenog vina. Klasične sorte crvenog vina Blauer Zweigelt, Sankt Laurent, kao i nježno začinjen Blaufränkisch i elegantni Pinot Noir su srce proizvodnje. Tajna uspjeha prozivodnje je u tome što se ova vina čuvaju u hrastovim bačvama.

Za proizvodnju bijelih vina se koriste domaće sorte: Grüner Veltliner, Muskat Ottonel, Sauvignon Blanc i Welschriesling odnosno graševina. Sva bijela vina se čuvaju u čeličnim spremnicima kako bi se dodatno naglasila voćnost i svježina. Mali, ali veoma važan dio sortimenta čine slatka desertna vina, kao i ledena vina („Ice Wine“) u zavisnosti od godine berbe.

ZANTHO vina se izvoze širom svijeta u države Evrope, Amerike, Kanade, Azije (Kina, Japan, Tajvan), među kojima su sada i zemlje Balkana, Bosna i Hercegovina i Crna Gora. Ono što ih izdvaja od ostalih vina na našem tržištu je to da je svaka flaša vina zatvorena posebnim „vino-glass“ zatvaračem koji su obavijeni silikonskim prstenom. Staklo ovog zatvarača je napravljeno od 100% Bohemia stakla koje garantuje neutralnu notu ukusa. Zahvaljujući njemu vino ostaje voćno i mirisno kad god da se otvori, i zadržava svjež ukus kao da je po prvi put uliveno u flašu. Osim toga, ova metoda je efikasnija i brža od tradicionalnih vadičepova, jer omogućava otvaranje vina samo jednim pokretom prsta. Najvažnije od svega je da ova tehnika garantuje vinu dugu postojanost i prvobitni ukus nakon otvaranja flaše čak i poslije mjesec dana.

Zanimljiva istorija

ZANTHO vinarija zvanično postoji od 2001. godine i nudi divan sortiment vina koji se čuva u vinskim podrumima malog mjesta Andau nedaleko od poznatog Nežiderskog jezera (Neusiedlersee). Međutim, po svjedočenjima Kelta koji su bili poznati kao izuzetni vinogradari zahvaljujući talentu i znanju, ovi vinogradi postoje već dugo vijekova prije nove ere.

Zanimljiv podatak je da su krajem 19. vijeka iskopani ostaci iz bronzanog doba, kao i kovani novac iz doba rimskog cara Marka Aurelija na području naselja Andau. Kasnije, odnosno za vrijeme Rimljana, vinogradi su bili gusto naseljeni (do 400 g.n.n.e.). Naredni vijekovi su bili izuzetno teški za ovaj narod zbog stalnih sukoba, nemira i ratova. Za vrijeme Osmanskih osvajanja svakodnevnica su bila pljačkanja i ucjene. U 30-godišnjem ratu oskudice novca su prisilile kralja Matiju Korvina da založi opštinu Andau  budućem grofovskom naraštaju Harah. Njima su uslijedili grofovi Draškovići koji su se zalagali za održavanje crkve.

U 19. vijeku je „Heideboden“ (sr.: pustara) bio poznati naziv za većinski dio današnjeg vinograda „Seewinkel“ koji je služio kao stajalište vojskama koje su tuda prolazile. U to doba stanovništvo ne samo da je preživljavalo ratne sukobe, već je i uspjelo da savlada koleru i masovnu pojavu nomadskih skakavaca koji su bili zaslužni za uništenje ukupne berbe 1849. godine.

12. januara 1863. je donesena važna odluka. Naime, Michael Peck je zasadio prvi vinograd u Andau i time proglasio početak vinogradarstva koji je nakon nereda u Drugom svjetskom rata intenziviran. Danas ovi vinogradi predstavljaju najvažniji izvor prihoda u sektoru poljoprivrede od kojih zavisi oko 2600 stanovnika mjesta Andau.